Mi nismo lovili lajkove

‘…vi hoćete Kristovu trnovu krunu, ali pod uvjetom da vam ne ogrebe čelo i da ne morate nositi križ. Više nitko nije za provokaciju. Sada svi hoće biti u milosti. Svi bi bili odlikaši. Famozni krelac iz zadnje klupe kraj radijatora koji baca debilne štosove i iz čistog gušta radi sranja više nije popularan lik. Više nitko ne šiša Prevertova drugoredaša-vi priznajete samo jezik poduzetništva. Ozbiljan i odgovoran. Provokacija je podnošljiva samo s pozicije moći.

Ja sam cura iz osamdesetih-sve nas oblikuje desetljeće u kojem smo navršili dvadeset godina-i mogu ti reći da je tada vladao totalni raspašoj. Čim bi smislio bilo kakvu ispaljenu teoriju, skočio si na stolicu da je rastrubiš i u publici bi se uvijek našao netko tko bi se zainteresirao. Vladala je obrnuta logika od logike društvenih mreža: što si više u manjini, to si važniji. Mi nismo lovili lajkove. Naprotiv:bilo nam je stalo do toga da nas kreteni mrze…’

Dragi seronjo. Tako je naziv romana nagrađivane francuske spisateljice, redateljice i aktivne feministkinje i kritičarke Virginie Despentes. Ova genijalna žena surežirala je filmske adaptacije svojih kontroverznih romana, dobila toliko važnih nagrada da ih nema smisla nabrajati, a njezina knjiga eseja Kin Kong Theorie postala je važan feministički manifest.

Sve je napisano dovoljno da se romani ove književnice čitaju. Kritika je tu svega, društva, kulture, a u romanu Dragi seronjo i duboko trančiranje ovisnosti, i to onih najtežih, međuljudskih odnosa u doba korone, ali i ne samo tada, obzirom da živimo u vremenima sve veće otuđenosti, a opet, oksimoron, zbog društvenih mreža ogromne izloženosti i mogućnosti da svak ima pravo zaviriti i komentirati tvoj život, bio ti sudionik tog cirkusa ili ne. Nama u pedesetima sve to puno teže pada nego mladim generacijama (kao i likovima u romanu) jer smo na neki način u potrebi pratiti trendove, biti prisutni, a s druge strane, nismo se s tim ludilom i nerealnim svijetom rodili već nam je nametnut.

Naravno, feministička nota provlači se kroz sve pore romana. Ali na jedan suptilan, na momente čak kritičan način, što mi se jako dopalo. Jer stvari uvijek treba promatrati iz više kutova.

Ja sam oduševljena, a ukoliko vam je sve navedeno imalo zanimljivo, vjerujem da ćete biti i vi.

‘Bol možemo oprostiti jer s vremenom jenja, možemo se pokušati iskupiti, prilagodimo se. Ali kako si oprostiti što smo se dali povrijediti?’